Neko je jednom izjavio kako je telnet(1) najbolja stvar koju
je je on video na računarima. Mogućnost da se iz udaljenosti prijavite i radite
stvari na drugom računaru je ono što odvaja Unix i Unix-nalike operativne
sisteme od ostalih operativnih sistema.
telnet vam omogućava da se prijavite na računar
isto kao i da sedite za terminalom. Jednom kada su korisničko ime i lozinka
prihvaćeni, dobijate shell prompt. Odatle, možete uraditi sve što zahteva
tekstualnu konzolu. Pisati poštu, čitati grupe, prebacivati fajlove, i tako
dalje. Ako izvršavate X i uradite telnet na drugu
mašinu, možete startovati X programe na udaljenom računaru, a prikazati ih
na svome.
Kako bi se prijavili na udaljenu mašinu, koristite ovu sintaksu:
Ako računar odgovori, dobićete prompt za prijavu. Dajte mu svoje
korisničko ime i lozinku. To je to. Sada ste u konzoli. Da bi prekinuli vašu
telnet sesiju, koristite ili exit ili logout komandu.
 |
telnet ne šifruje informacije koje šalje. Sve biva
poslato kao čisti tekst, čak i lozinke. Nije preporučljivo koristiti telnet preko Interneta. Umesto njega, razmotrite Secure Shell (Sigurnu školjku). Ona šifruje sav
saobraćaj i slobodno je dostupna.
|
Sada kada smo vas ubedili da ne koristite više telnet protokol kako biste se
ulogovali na udaljenu mašinu, pokazaćemo vam nekoliko korisnih načina da
se telnet iskoristi.
Takođe možete korisiti telnet komandu da se
povežete sa serverom na određenom portu.
% telnet <hostname> [port]
|
Ovo može biti prilično zgodno ako vam je potrebno da brzo proverite
određeni servis i kada vam je potrebna potpuna kontrola nad komandama, ili je
potrebno da tačno vidite šta se dešava. Možete interaktivno testirati
ili koristiti SMTP server, POP3 server, HTTP server, itd, sve na ovaj način.
U sledećem primeru ću vam pokazati kako možete telnet-ovati HTTP server na portu 80 i dobiti neke osnovne
informacije od njega.
Možete raditi isto i za druge tekstualne protokole, sve dok znate na koji port da
se konektujete i koje su komande.